Hanoin to’ok, karik dalan iha ita nia suco no aldeia nebe liga ho kapital distritu nian ho kondisaun at tebes tamba udan boot no rai monu. Saida mak ita nia komundades sira sei halo? dalaruma sira sei tur hamutuk atu hadia no hamos ho sira nia inisiativa rasik-tamba ida ne’e mos ba sira nia nesesidades los ka lae’e? Basea ba esperiensia iha tinan 1999 ba kraik, iha sistema “gotong royong” ou servisu hamutuk nebe mak organisa husi chefe do sucos sira hamutuk ho komunidades atu hamos sira nia envairomentu rasik, iha loron ida, kada semana no la selu buat ida. Maibe agora oin seluk uitoan, ba 3 dolar loron ida, ita nia komunidades konvida atu hadia no hamos dalan publiko. Ida ne’e” laos servisu gratuita deit”.
Hahu iha tinan 2006, iha pakote projektu ida nebe mak halao husi agencia UN, ILO(International Lobour Organization), durante ne’e konhesidu iha komunidades nia let ho naran projektu “tiga dolar”. Projektu ne’e servisu hamutuk ho Ministerio Trabalho Reinsercao e Comunitaria no halao dala barak ona kuaze iha 13 distritus, husi sucos to ba aldeias sira.
Durante projektu halao’o, iha prespektiva oioin katak sistema projektu hanesan ne’e la favorese ba komunidades. Rasaun ida mak projektu ne’e ho durasaun tempu nebe badak liu no iha futuru sei rai hela sistema dependensia ba komunidades atu hein projektu nebe referee. Ikus liu mak konsiensia komunidades atu hamos nia envairomentu rasik sei lakon.
Iha parte seluk, basea ba artikel STL nebe publika iha fulan Desembru tinan 2010 ho titlu “Komunidades Rural Apresia Projektu tiga dolar”, hatudu katak komunidades senti kontenti ho projektu nebe oferese ba sira, tuir sira nia hanoin; uitoan ou barak, naruk ou badak, orsamentu nebe sira hetan no durasaun tempu nebe fo la sai problema ba sira. Importante mak hetan rendementu no iha ona asesu transporte, nune bele fan sira nia produktu ba merkado.
Maski prespektiva barak mak mosu, depende ou lae komunidades sira ba projektu nebe referee, realidade hatudu katak sira kontenti no projektu ne’e lao nafatin, tuir mai oinsa impaktu husi projektu sira hanesan ne’e ba ekonomia local?
Iha fulan Abril 2010, iha Distritu Viqueque, projektu nebe refere komesa halao. Ida ne’e sai oportunidade ba PDT-ekipa Ligasaun/Matchmaking team atu prepara informasaun akurado no bele oferese ba projektu nain sira ho intensaun atu bele uja materials lokal nebe mak esiste distritu laran. La soe tempu no fatin PDT-ekipa Ligasaun kompostu husi Gilberto Amaral, Vasco Pereria no Antonio do Rosario kria enkontru ho koordenador projektu ILO, Sr. Felisberto Soares +670-7317.642 iha edefisiu PDT nian iha Viqueque. Iha enkontru ne’e parte rua fahe informasaun ba malu kona ba sasan ou materiais saida mak persija ba projektu. PDT-ekipa Ligasaun oferese lista “tukan” ema nebe mak iha matenek ba kahur sementi ho raihenek no fatuk, lista trek no ekipamentus todan ba projektu nebe refere no lista loja nebe mak faan materiais konstrusaun.
Ikus mai projektu halao duni iha suco Craras, aldeia-Quic ho Bibileo, sub district-Viqueque, distritu-Viqueque. PDT-ekipaLigasaun konsege liga agencia ILO ho fornecedor trek iha distritu Viqueque no konsege resulta kontratu ba trek 3, nain mak Sr.Carlito Soares +670-7362.652, Sr. Simao Soares Viana +670-726.4263 no Sr. Antonio Bento +670-725.2290, ho durasaun fulan 2 ba trek rua dahuluk no iha fulan ikus aumenta tan trek ida. Projektu halao komesa iha Abril 2010-Junho 2010. Orsamentu nebe mak resulta husi kontratu ne’e ho montates $13.650.00, kada loron $75 dolar.
Fornesedor lokal sira kontenti tebes tamba projektu nebe referee no informasaun nebe mak fahe husi ekipa Ligasaun, PDT nian. Ita hotu bele hanoin tok karik laiha servisu hanesan servisu nebe halao husi ekipa PDT iha areas rurais neba, dalaruma produktu hotu tantu materiais konstrusaun, trek no seluk tan sei sosa ou aluga iha Dili karik.
Tags : viqueque