“Ema la iskola ba akuntabilidade mos bele fa’an kios!”. Lia fuan ida ne’e mak hau rona husi vizinho no kolega sira iha tinan 1997 bainhira hau ramata hau nia iskolah iha SMAN 1 Dili ( agora sai hanesan Iskola Pre Secundaria 12 de Novembru Dili) hodi kontinua ba iha Politeknik Dili no hili departementu komersio, programa akuntabilidade.
Iha momentu ne’e ba, hau nia vizinho no kolega sira hatete katak istuda akuntabilidade ne’e la importante tanba tuir sira nia hatene akuntabilidade ne’e hanesan materia ida nebe’e hanorin ema oinsa atu fa’an sasan deit. Sira salenta liu tan katak ema ne’ebe la iskola mos bele fa’an sasan, tanba ne’e lalika lakon tempu hodi ba istuda area ida ne’e.
Maske hetan reaksaun ne’ebe la dun positivu ba area ida ne’e, maibe hau esforsa an duni hodi ramata Diploma 2 (D2) no kontinua foti S1 iha Surakarta, Indonesia no ramata iha 2003. Bainhira akaba hau nia istudu, hau komesa servisu hanesan Finansa hamutuk ho instituisaun balu hanesan Statistik, TIDS, IFRC, Embaisada Australia no ikus liu ho ONG ida ne’ebe hakbesik an liu ba iha empresariu lokal ho naran Peace Dividend Trust (PDT). Ho esperensia servisu hirak ne’e komesa fo hanoin mai hau katak akuntabilidade lao’s deit atu fa’an kios, maibe bele mos influensa makas ba iha desemvolvementu ba Timor Leste.
Durante iha servisu nia laran, hau nota katak ema Timor oan ladun barak mak iha espesialidade iha area akuntabilidade. Hau hare iha institusaun barak, ema Timor oan kaer servisu nudar Finansa, iha deit nivel kraik no laiha kbi’it ba sira atu halo desijaun ou influenza desijaun ruma. Iha nivel as hanesan; manajer, advisor, analisador no auditor sempre husi ema liur. Hau fo izemplu hanesan ONG sira no mos ita nia governu rasik mos uja auditor husi rai liur hanesan : Ernest & young husi Australia, PriceWaterHouseCooper husi Australia no Deloitte husi New York. Organizasaun hirak ne’e halo audit ba gestaun no sistema finance iha institusaun Governu nomos ONG sira iha Timor nia laran. Aktividade audit ne’e gasta osan lubun bo’ot ida maibe la dun involve ema Timor oan iha aktividade ne’e nia laran. Tamba Timor oan ladun involve no mos menus kuinesementu iha area ida ne’e, ita sempre fiar no halo tuir deit ba reportajem sira nebe auditoria husi rai liur rekomenda hela ba ita. Mosu perguntas balu katak: reportajen sira nebe’e ema fo ne’e tranparansia no imparsial ka lae ? sistema nebe sira rekomenda ne’e kondis duni ho ita nia situasaun ka lae ? se karik iha influensa politika husi partidu ou parte ruma entaun se mak bele hatene katak rekomendasaun hirak ne’e lalos, ou la tuir ho kondisaun real iha rai laran ?.
Iha parte seluk ita hare katak komersiante Timor Leste mos ladun iha kuinesementu iha area akuntabilidade. Sira ladun hatene kona ba oinsa halo relatoriu finansa nebe diak. Akuntabilidade sai hanesan aspektu importante ida atu kompania sira nia aktividade bele sustentavel no mos bele kompete iha nivel lokal no internasional. Relatorio finansa nebe diak bele ajuda kompania sira hodi trasa sira nia planu strategiku hodi nune kompania bele sai forsa liu tan.
Strutura industria iha Timor Leste hatudu katak, to’o iha Desembru, tinan 2010 numero empresariu hamutuk 3,050 nebe’e aktivu halo sira nia aktividade. Husi numero sira ne’e, 98,42% tama ba iha kategoria industria ki’ik no mediu (dadus husi PDT blogspot www.connect.buildingmarkets.org). Maske nune’e, agora dadaun empresariu ki’ik no mediu sira barak mak hetan difikuldade atu aksesu ba kreditu tanba iha problema ho sira nia sistema akuntabilidade. Oinsa banku ou mikro finansa bele interese no fo kereditu ba sira se koandu sira nia relatoriu finansa laiha?. Ida nee hatudu katak akuntabilidade laos deit persija iha institusaun governo, ONG no kompania boot sira, maibe industria ki’ik oan sira mos persija duni ema akuntabilidade atu ajuda sira nia aktividade.
Hare ba iha menus rekursu humanus liu-liu iha area akuntabilidade nebe’e hamosu probelema sira hanesan mensiona iha leten, maka hau hanoin katak Akuntabilidade ne’e area ida nebe importante mos ba prosesu desemvolvementu iha Timor Leste. Ema Timor oan tenki involve an iha area hotu hotu. Timor oan labele depende hela deit ba ema liur maibe tenki sai mos hanesan autor ba desemvolvementu iha rain rasik. . Ho hanoin hirak nee maka iha fulan Maio 2009 hau husik hela hau nia servisu nudar Office Manager iha ONG Peace Dividend Trust no kontinua foti programa Master in Accounting iha Universidade Victoria iha Melbourne Australia, atu nunebe’ele aumenta liu tan hau nia kuinesementu no kapasidade iha area ida nee.
Ikus mai, hau hanoin persija duni atu habelar programa akuntabilidade iha Timor Leste. Timor oan sira nebe’e interese iha area ida ne’e, bele hamrik hamutuk hari’i Asosiasao Akuntabilidade Timor Leste. Karik Asosiasao ne’e bele kapasita joven Timor Leste nebe’e hakarak istuda iha area akuntabilidade. Iha parte seluk, bele mos responde ba nesesidade governu no seitor privadu nebe persija servisu area ida ne’e nian. Asosiasaun mos bele buka meus atu kolabora ho organizasaun Akuntabilidade Internasional hanesan: Ernest & Young, Deloitte no PriceWaterhouseCooper, atu nunebe’ele mos kapasita Timor oan sira hodi kria standard akuntabilidade nebe’e kondis ho lalaok Timor nian nomos rekuinese iha internasional. Timor oan sira sei senti urgulho tanba bele kontribui ba desemvolmentu nia nasaun rasik liu husi kapasidade nebe sira iha.
Tags : advocacy Human Resource Timor-Leste